Puh orašar ili lješnikar je noću aktivan glodavac koji dan prespava u duplji na drvetu ili u gnijezdu veličine jabuke u gustome grmlju. Ovisno o području, viđa se još relativno često u bjelogoričnim šumama.
Način života...
Od četiri vrste puhova puh orašar je najmanji. Aktivan je noću, a živi u grmlju i na drveću. Za takav način života priroda ga je, kao i mnoge životinje koje su aktivne noću, obdarila izvrsnim sluhom i velikim okruglim očima. Puh orašar spava tijekom dana u okruglome gnijezdu koje gradi od trave , lišća lika. Takvo gnijezdo smjesti u gusto grmlje na visini od pola do dva metra iznad tla, a katkada iako rijetko, na vrh kakva visoka drveta sve do visine od 20 metara. Kada nastupi noć ,puh orašar kreće u potragu za hranom hodajući po granama. To mu nije teško jer nema palca, a tabani su mu podstavljeni velikim debelim jastučićima. Usto, puh orašar ima vrlo pokretne zglobove na prednjim i stražnjim udovima.
Hrana i način prehrane
Puh orašar hrani se pretežno sjemenjem drveća, bobicama i pupoljcima,no lješnjaci, po kojima je dobio ime, njegova su omiljena hrana. Ujesen jede mnogo malina i kupina, od kojih najradije jede koštice. U proljeće puh orašar jede cvat s gloga i kozje krvi te bobice kozje krvi ako ih ima. Hranu traži uglavnom u grmlju i na drveću.
Razmnožavanje
Početak i trajanje razmnožavanje puha orašara u velikoj mjeri ovise o vremenskim prilikama. Nakon parenja ženka u grmlju sagradi gnijezdo u kojem otprilike nakon 22 do 24 dana koti mladunce. Promjer gnijezda u pravilu iznosi od devet do dvanaest centimetara. Ženka u normalnim prilikama okoti tri do četiri gola i slijepa mladunca pa ih napušta samo ako u blizini nema nikoga. prvo sivo krzno,tojest mladenačko ruho, mladunci dobivaju u dobi od 13 dana. nakon što postanu samostalni,dobiju prijelazno krzno, koje je svijetlije i sivlje od krzna odraslih životinja. Oči im se otvaraju u dobi od otprilike osamnaest dana . Uz majku ostaju 40 dana.
Zimski san
Puh orašar provodi zimski san spavajući u posebnom gnijezdu među lišćem ili ispod zemlje. Usrednjoj Europi njegov zimski san traje najčešće od listopada do travnja. Prije zimskog sna puh orašar mnogo jede i stvara masno tkivo. Često se udeblja dvostruko toliko koliko normalno teži. Kada se sklupča i zaspi, uspori se disanje i rad srca , a tjelesna temperatura spusti se gotovo do temperature okoline. Puh orašar u tome razdoblju živi od energije pohranjene u masnom tkivu. Za puha orešara ti su mjeseci opasno razdoblje . Kada je pretoplo ,životinja se može probuditi, prebrzo potrošiti stvorenu zalihu sala pa zbog toga uginuti.
Jeste li znali?
-kada puh orašar zimi duboko spava, čovjek ga može uzeti u ruku-on se neće probuditi.
-svima je dobro poznat puh orašar i njegov dubok san iz knjige "Alica u zemlji čudesa" koju je napisao Lewis Carroll.
-djeca su u viktorijansko doba držala puha orašara kao omiljenog kućnog ljubimca.-iako se zopve puh orašar ili lješnikar, ovaj puh nije vezan za grmlje lijeske, premda lješnjake rado jede.
-danas je puh orašar strogo zaštićena vrsta pa osobe koje mu nanesu štetu ili ga ulove, mogu očekivati novčanu kaznu.
Nema komentara:
Objavi komentar