utorak, 3. kolovoza 2010.

VODENO PRASE (Hydrochaeris)




Vodenprase ili kapibra najveći je glodavac na svijetu.On izvrsno pliva,roni i pod vodom može ostati do 5 minuta da neudahne zrak.

Način života
Vodenprase obično živi u skupini na čijem se čelu nalazi dominantni mužjak koji svoj teritorij obilježava izlučinom iz mirisne žlijezde smještene iznad nosa.Skupina obuhvaća jednu ili dvije ženke, nekoliko podređenih mužijaka i mladunčad čiji broj može varirati. Neka vodenprasad živi i samotnjački. Pojedini mužjaci pritom često bezuspješno pokušavaju podijeliti veću skupinu i sebi podrediti jedan njezin dio.Odrasli mužjak stječe dominantan položaj nakon što rastjera slabije suparnike i potisne ih na rub skupine.Do pravih borbi dolazi ipak vrlo rijetko. Voda igra važnu ulogu u životu ovog sisavca.Prijepodne provodi uglavnom mirujući na kopnu, a za popodnevne žege ulazi u vodu da bi se ohladio.Tamo često satima leži gotovo nevidljiv između biljaka koje se kreću po vodi.Iz vode mu vire samo oči,uši i nosni otvori. Nanjuši li vodenprase neprijatelja, upozorava pripadnike skupine na opasnost kratkim lajanjem u obliku kašljanja. Sve se druge životinje tada pritaje dok ne prođe opasnost ili ulaze u vodu gdje se osjećaju sigurnijima.

Hrana i način prehrane
Vodenprase se hrani isključivo biljnom hranom. Trave i drugo jestivo bilje traži u vodi i na njezinoj površini pa se često može vidjeti kako u plićaku stoji do trbuha u vodi. Oči,uši i nosni otvori smješteni su mu na vrhu ogromne glave, tako da se životinja jedva može vidjeti kada se kupa ili kada se kreće vodom tražeći jestivo vodeno bilje. U potragu za hranom odlazi obično izjutra, kasno poslijepodne i noću. Ponekad prevali velike udaljenosti unutar svojega teritorija prije nego se vrati na svoje mjesto za odmaranje. Velikim širokim sjekutićima odgriza kratku travu pa je onda usitnjava kutnjacima. Na jelovniku vodenpraseta nalazi se i voće i povrće poput lubenica i bundeva. U nekim ga područjima stanovnici intevzivno progone jer pasući travu oduzima hranu njihovoj stoci. U takvim se područjima životinja izvrsno prilagodila pa se hrani noću pod zaštitom mraka.

Razmnožavanje
Ove se životinje mogu razmnožavati tijekom čitave godine. U Venezueli se, primjerice,pare pretežno u svibnju, na početku kišnog razdoblja. Ako je ženka spremna za parenje, zainteresirani je mužjak može satima slijediti. Ona vrlo često zastaje kako bi je mužjak mogao sustići.Parenje se odvija većinom u vodi. Prije nego što se okoti ,ženka se izdvaja iz skupine i svoje mladunce na svijet donosi na svijet na mjestu koje je dobro zaštićeno biljem. Ona se skupini pridružuje još istog dana , ali potomstvo ne dovodi odmah sa sobom.Mladunci koji dolaze na svijet sa mekim,gustim svijetlosmeđim krznom pridružuju se skupini tek nakon tri do četiri dana. Oni već u prvom tjednu života mogu jesti travu, ali do odbijanja od sise ostaju u usko povezanoj skupini. Glasanje mladunaca zvuči poput predenja.Ovo neprekidno predenje vjerovatno služi za održavanje stalnog kontakta s majkom budući da su mladunci slabi i predstavljaju lak plijen za neprijatelje kao što su supovi, divlji psi ili lisice.
Jeste li znali?
-Tamna mirisna žlijezda mužjaka koja nije prekrivena dlakom nazva se na španjolskom "morillo" što znači brežuljak ili uzvišenje.
-Preci vodenprasadi obitavali su prvobitno u obje Amerike. Bili su gotovo dvostruko veći i osam puta teži od svojih današnjih potomaka.
-Prvi europski istraživači prirode nazvali su vodenprasad i Orinoco-svinje-Kapibara-drugi naziv za voden prase-potječe iz jednog jezika južnoameričkih indijanaca i znači "gospodar trava"
-Kapibara ili vodenprase najveći je glodavac na svijetu ,a može težiti i do 75kg
Dužina :100-130cm
Visina do ramena:50-60cm
Težina:50-70kg
Životni vijek:5-10 godina

Nema komentara:

Objavi komentar